Šturški, samy mahutny ź ich dasiahnuŭ siły ŭ 7,9 bała, byli zafiksavanyja ŭ paniadziełak. Epicentar znachodziŭsia ŭ paviecie Venčuań pravincyi Syčuań. Ziemlatrus byŭ taki mocny, što adčuvaŭsia navat u Pekinie i stalicy Tajłandu Banhkoku.
Na dadzieny momant aficyjna paćvierdžana śmierć 14 463 čałavieki, ale ličba nie źjaŭlajecca kančatkovaj i ŭ najbližejšy čas moža vyraści.
Tak, pavodle pradstaŭnikoŭ uładaŭ haradku Insiu (paviet Veńčuań), razbureńni tut vyhladajuć bolš maštabnymi, čym ličyłasia da hetaj pary: darohi blakavanyja, pad ruinami apynałasia mnostva narodu. Tolki 2 300 čałaviek z 10 tysiačnaha haradka znojdzieny žyvymi.
Da 25 tysiač čałaviek, pavodle infarmacyjnaha ahienctva Sińchua, mahčyma, znachodziacca pa zavałami.
Padziemnyja šturški ŭ Syčuani stali samymi mocnymi ŭ Kitai za apošnija 30 hadoŭ z času ciań‑šanskamu ziemlatrusu 1976 h., jaki zabraŭ žyćci 240 tysiač čałaviek.
Mnohija krainy śvietu, u tym liku krainy Eŭrasajuzu, ZŠA, Brytanija, Tajvań, Paŭdniovaja Kareja, Japonija, vykazali hatoŭnaść dapamahčy Kitaju, i Pekin abviaściŭ, što z ŭdziačnaściu takuju dapamohu prymie.