Dzień pamiaci paŭstancaŭ 1863 hoda tradycyjna adbyvajecca ŭ Śvisłačy (Haradzienskaja vobłaść) — na radzimie bratoŭ Kalinoŭskich.

Viačasłaŭ Siŭčyk pramaŭlaje la biusta Kastusia Kalinoŭskaha ŭ Śvisłačy.

Viačasłaŭ Siŭčyk pramaŭlaje la biusta Kastusia Kalinoŭskaha ŭ Śvisłačy.

Mahiła Viktara Kalinoŭskaha.

Mahiła Viktara Kalinoŭskaha.

Pomnim hierojaŭ.

Pomnim hierojaŭ.

Tradycyjny bardaŭski kancert.

Tradycyjny bardaŭski kancert.

Śpiavaje Valery Žamojcin.

Śpiavaje Valery Žamojcin.

Źjechalisia ludzi z Horadni, Miensku, Słonimu, Vaŭkavysku, Mastoŭ i inšych haradoŭ Biełarusi. Sa Śvisłačy kałona mašynaŭ nakiravałasia ŭ Jakušoŭku, na rodavuju siadzibu Kalinoŭskich. Pierad ujezdam u viosku Ramanaŭcy ŭsie mašyny spynilisia. Tut zrabili pamiežnuju zonu i ŭjechać možna tolki pa adpaviednych dakumientach.

Tamu ŭpieršyniu da siadziby Kalinoŭskich dabiralisia piechatoju. Praz bałota, pa mastku praz rečku, z kiłamietr ź pieśniami pad hitaru išli. Moładź śpiavała «Pavietrany šar» Lavona Volskaha. Takoje za 14 hadoŭ było ŭpieršyniu. A małady spadar, što rassypaŭ saletru na svaim harodzie, pabačyŭšy bieł-čyrvona-bieły ściah, zakryčaŭ zdalok: «Žyvie Biełaruś!»

U Jakušoŭcy ŭskłali kvietki da kryža, uzhadali paŭstańnie, praśpiavali paŭstanckija pieśni, skazali pra Viktara Traščanoviča, Dzimu Kisiala, Jurasia Macka, jakija ŭstalavali tut kryž i zakłali hetuju tradycyju: štohod ušanoŭvać u Śvisłačy i Jakušoŭcy pamiać paŭstancaŭ.

Ja zapytaŭsia kavala Jurasia Macka, jaki ścipła stajaŭ zboku i słuchaŭ vystupy — pra što jamu ciapier dumajecca?

«Kali my zajmalisia hetaj spravaj, to navat nie dumali, što heta stanie tradycyjaj i takim pałomnictvam. My tady zrabili, što treba było zrabić: ustalavali kryž, adramantavali druhi. A ciapier siudy štohod pryjazdžajuć ludzi — mianie heta vielmi ciešyć jak biełarusa, jak patryjota», — skazaŭ Juraś.

Paśla ŭsie viarnulisia ŭ Śvisłač: u centry horadu ŭskłali kvietki da pomnika Kastusiu Kalinoŭskamu i Ramualdu Traŭhutu, a zatym naviedali mahiłu Viktara Kalinoŭskaha, dzie taksama ŭskłali kvietki i zaśpiavali «Mahutny Boža».

Uvieś čas pałomnikaŭ, jak jany sami siabie siońnia nazvali, supravadžali milicyjanty i ludzi ŭ cyvilnym, filmavali padziei na kamieru. I ŭvieś čas za kałonaj jeździŭ mikraaŭtobus z AMAPam. Adnak, u adroźnieńnie ad minułych hadoŭ, sioleta ŭračystaści adbylisia bieź incydentaŭ.

Клас
0
Панылы сорам
0
Ха-ха
0
Ого
0
Сумна
0
Абуральна
0

Chočaš padzialicca važnaj infarmacyjaj ananimna i kanfidencyjna?